Ustavni sud Crne Gore ukinuo je odredbe Zakonika o krivičnom postupku, po kojima su tužioci, po predlogu policije, mogli da određuju mjere tajnog nadzora. Prema odluci Ustavnog suda, takvo ovlašćenje dato policiji i tužiocima nije u skladu sa Ustavom.
– Ustavni sud je predmetu U-I broj 5/13, donio odluku kojom se ukida odredba člana 159, stav 1 Zakonika o krivičnom postupku u dijelu koji glasi: „mjere iz člana 157, stav 2 ovog Zakonika na obrazloženi predlog ovlašćenog policijskog službenika ili po službenoj dužnosti, pisanom naredbom određuje državni tužilac” i prestaje da važi danom objavljivanja ove odluke – saopšteno je iz Ustavnog suda.
Ovom odlukom Ustavni sud ukinuo je pravo dato tužiocima da samoincijativno – po službenoj dužnosti ili po predlogu policijskih službenika određuju mjere tajnog nadzora prema osumnjičenim licima. Ove izmjene usvojene su 2015. godine, a predložila ih je Vlada.
Na čelu tužilaštva nalazi se vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, dok policijom rukovodi direktor Slavko Stojanović.
Prema tadašnjem obrazloženju iz Vlade, dopunama i izmjenama je „izvršeno terminološko preciziranje norme”.
– Imajući u vidu da je dosadašnja dužina trajanja mjera tajnog nadzora značajno otežavala prikupljanje dokaza i podataka o krivičnom djelu i učiniocu, u odnosu mjere tajnog nadzora koje su propisane članom 157 stav 1 i stav 2 tač. 3, 4, 5 i 6 izvršena je izmjena tako da se one sada, pored toga što mogu trajati do četiri mjeseca, mogu produžavati prema istom licu i za isto krivično djelo najduže do 18 mjeseci od donošenja prve naredbe za njihovo određivanje tajnog nadzora iz člana 157 st. 1 i 2 prema istom licu i za isto krivično i djelo nema uticaja na određivanje mjera prema licima iz člana 157 stav 7 zakonika – navodi se u obrazloženju koje je tada dala Vlada.
Zakonikom o krivičnom postupku propisane su dvije vrste mjera tajnog nadzora – jedne koje na predlog tužioca određuje sudija za istragu, a odnose se na tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora, tajno praćenje i snimanje lica i predmeta, ulazak u prostorije radi tajnog fotografisanja i snimanja i druge koje određuje tužilac po službenoj dužnosti ili po predlogu policijskog službenika. Te mjere tajnog nadzora odnose se na simulirano davanje ili primanje mita, angažovanje prikrivenog islednika, praćenje prevoza i isporuka predmeta krivičnog djela, sklapanje simuliranih pravnih poslova, osnivanje fiktivnih društava...
Ustavni sud još nije objavio ovu odluku s obzirom na to da je donijeta na poslednjoj sjednici. Prema saznanjima „Dana”, sudije su ukinule odredbe ZKP-a jer smatraju da se njime krši član 42 Ustava Crne Gore koji garantuje pravo na privatnost pisama i član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama koji garantuje pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.
Prema Ustavu, od tajnosti pisama može se odstupiti samo na osnovu odluke suda, ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.
Iako po zakonu i Ustavu sudije imaju pravo da određuju mjere tajnog nadzora, najdrastičniji objelodanjeni primjer zloupotrebe ovog instituta u Crnoj Gori desio se upravo od strane nosilaca sudske vlasti. „Dan” je 2016. godine objavio da su sudije za istrage nezakonito, u više navrata tokom 2015. i 2016. godine, tražile listinge telefonskog saobraćaja za cijelu Crnu Goru. To je objelodanjeno nakon što su telekomunikacione kompanije tražile mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama o tome.
Telenoru je, kako je „Dan” ranije objavio, tokom 2015. dostavljeno devet sudskih naloga za izuzimanje listinga telefonskog saobraćaja za cijelu Crnu Goru, te 18 sudskih naloga za izuzimanje listinga baznog saobraćaja za opštine Podgorica, Nikšić, Bijelo Polje, Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi, Bar, Rožaje, Berane i Cetinje.
U toku 2016. toj kompaniji dostavljena su četiri sudska naloga za izuzimanje listinga baznog saobraćaja za cijelu Crnu Goru.
M:telu je u 2015. godini stiglo 12 sudskih naloga za izuzimanje listinga baznog saobraćaja za cijelu Crnu Goru i 18 sudskih naloga za izuzimanje listinga baznog saobraćaja za opštine Podgorica, Nikšić, Bijelo Polje, Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi, Bar, Rožaje, Berane i Cetinje. Tokom prva tri mjeseca 2016. godine dobili su četiri sudska naloga za izuzimanje listinga baznog saobraćaja za cijelu Crnu Goru i osam naloga za opštine Rožaje, Bijelo Polje, Kotor, Tivat, Herceg Novi i Podgoricu.
Telekom je u 2015. godini dobio 13 sudskih naloga za izuzimanje listinga baznog saobraćaja za cijelu Crnu Goru i 18 sudskih naloga za izuzimanje listinga baznog saobraćaja za opštine Podgorica, Nikšić, Bijelo Polje, Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi, Bar, Rožaje, Berane i Cetinje.
Tokom prva tri mjeseca 2016. ova kompanija dobila je četiri sudska naloga za izuzimanje listinga baznog saobraćaja za cijelu Crnu Goru i osam naloga za zadržane podatke za opštine Rožaje, Bijelo Polje, Kotor, Tivat, Herceg Novi i Podgoricu.
Potom je i Vrhovni sud utvrdio da istražne sudije nijesu mogle odobravati policiji da uzimaju listinge svih građana.
A.O.
Sporne i pojedine osuđujuće presude
Ova odluka Ustavnog suda čini spornim sve osuđujuće presude sudova koje su zasnovane na dokazima prikupljenim primjenom ovih mjera, ocijenio je za „Dan” advokat Veselin Radulović. On je istakao da posebno zabrinjava činjenica da ovo nije prvi put da Ustavni sud utvrđuje da su neustavne odredbe ZKP-a na osnovu kojih su prikupljani dokazi koji se koriste u krivičnom postupku.
– Podsjetiću da je ZKP, nakon Ustava, najvažniji pravni akt sa aspekta zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda. Činjenica da se takav zakon suviše često proglašava neustavnim ukazuje na ozbiljnu sumnju da izvršna vlast koja je predložila takve odredbe i većina u zakonodavnoj vlasti koja ih je donijela nemaju ni minimum stručnih kapaciteta za obavljanje najodgovornijih poslova u državi ili, pak, da rade u interesu izvršilaca krivičnih djela. Nije isključena mogućnost da se radi i o jednom i drugom, ali je nesporno da bi najzad trebalo da se uspostavi jasan sistem odgovornosti za kršenje Ustava od koga u krajnjem najveću korist mogu imati lica koja se bave kriminalom, dok najveću štetu trpe građani koji poštuju Ustav i zakone – saopštio je Radulović.
On je pojasnio koje je mjere tajnog nadzora državni tužilac mogao da odredi prema, kako je sada utvrđeno, neustavnim odredbama ZKP-a.
– I to: simuliranu kupovinu predmeta ili lica i simulirano davanje i primanje mita, pružanje simulovanih poslovnih usluga ili sklapanje simulovanih pravnih poslova, osnivanje fiktivnog privrednog društva, praćenje prevoza i isporuke predmeta krivičnog djela, snimanje razgovora uz prethodno informisanje i saglasnost jednog od učesnika razgovora i angažovanje prikrivenog islednika i saradnika. Dakle, niz mjera tajnog nadzora državni tužilac je mogao da odredi bez sudske kontrole, što je suprotno Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Davanje ovakvih ovlašćenja državnom tužiocu i policiji neprihvatljivo je u sistemima vladavine prava, a posebno je opasno u društvima u kojima policija i državno tužilaštvo nemaju tradiciju demokratskog i zakonitog postupanja u svom radu – naglasio je on.